Za božićno doba obično kažemo da je najljepše doba godine, ali i vrijeme kada razina stresa poprilično raste. Za tebe smo pripremili nekoliko vrlo korisnih savjeta kako smanjiti stres i učiniti blagdansko vrijeme ugodnim i radosnim.
Božić je zamišljen da bude vrijeme dobrog raspoloženja, opuštanja i slavlja. Neradni su dani, primanje i davanje darova, puno fine hrane, okupljanja s prijateljima, obitelji i voljenima, atmosfera radosti i dobrog raspoloženja. Međutim Božić mnogima može biti izvor velikog stresa, pritiska i sukoba. Istraživanje je čak pokazalo kako ono može izazvati srčani udar. U čemu je problem?
Zapravo u puno toga. Nedostatak vremena i novca, pritisak darivanja, previsoka očekivanja i razna pretjerivanja samo su neki razlozi koji mogu pridonijeti tom stresu. Međutim mnogi imaju dobre razloge zašto ne vole Božić, jer može biti povezan s osjećajem samoće, gubitkom obitelji ili prijatelja, traumom doživljenoj tijekom blagdanskog razdoblja u prošlosti i slično. U to tzv. najljepše doba godine postoji iznenađujući broj različitih elementa koji mogu dovesti do povećanja tog stresa i koji mogu poput okidača izazivati vraćanje neugodnih sjećanja i s tim povezanih emocija.
Vrijeme oko Božića nosi određene značajke u našem okruženju koje bi nas mogle iznervirati i izazvati stres čak i ako ih nismo svjesni. Jedna od njih je nedostatak dnevne svjetlosti na sjevernoj hemisferi tijekom zime kada su dani dosta kraći i kada je vrijeme općenito tmurnije. Podaci mnogih istraživanja govore o tome kako za početak smanjena dnevna svjetlost negativno utječe na naše raspoloženje.
Dodatno studija iz 2006. pokazala je da su raspoloženje i wellbeing na radnom mjestu povezani s izlaganjem dnevnom svjetlu kao i sa općim osvjetljenjem i bojom. Ono što je previše tamno ili previše jarko može uzrokovati negativna raspoloženja što prevedeno u ovo vrijeme oko Božića sugerira kako okruženje koje je općenito mračno, ali i konstantno prošarano jakim svjetlima i kričavim bojama može biti najgora opcija za opterećenje našeg mozga.
Samo razmislimo o božićnim ukrasima koje susrećemo posvuda. Osim svjetlosnog podražaja, mnogi se vesele ali i žale na božićne pjesme koje se vrte posvuda. Naravno, popularne pjesme često se mogu percipirati kao pozitivne ali samo do određene granice nakon čega postaju dosadne i iritantne. S obzirom na to koliko se određeni set istih božićnih pjesama pušta često svake godine, mislim da svi imamo to iskustvo kako je većina tih pjesama odavno prešla tu granicu.
Jako je lijepo razmišljati o svim ugodnim aspektima Božića, no oni se ne dogode samo tako kao što često sugeriraju mnogi božićni filmovi. Netko treba uložiti svoje vrijeme i trud kako bi se sve to spojilo i dogodilo. K tome onaj tko u tome snosi najveći teret, bilo da je to tradicionalno majka ili obiteljski matrijarh ili netko treći, biti će izložen većem riziku od stresa.
Svi znamo koliko je opterećenje poslom i obavezama povezano sa stresom i burnout-om. U ovom periodu imamo i mnoge pritiske rokova na poslu oko izvršavanja i završavanja poslova za kraj kalendarske godine. Također, to što je Božić ne znači kako redoviti poslovi npr. održavanja kućanstva nestaju. Kad još svemu tome dodamo dječje obaveze oko škole, dječje priredbe i proslave te brojne druge dužnosti kao što su uređenje doma, kupnja hrane i darova zbog kojih kućni budžet postaje sve tanji, nije niti čudo da imamo situaciju u kojoj je stres puno veći, a možda i eskalira do granica ljudskog sagorijevanja, emocionalnih slomova i tjeskobe i prije nego što konačno dođe dan Božića.
Ako pobliže sagledamo tradicionalnu sliku Božića ona je zapravo nevjerojatno optimistična. Gotovo sve fotografije i opisi, posebno danas kada smo time preplavljeni na društvenim mrežama, prikazuju veseo i lijepo uređen dom, okružen netaknutim snijegom, u kojem se sretna obitelj okuplja kako bi uživala u zajedničkoj večeri pripremljenu savršeno kao s razglednice.
Nažalost, svi znamo koliko je život složen i nepredvidiv da bi ikada mogao jamčiti taj dominantni prikaz savršenog Božića. Unatoč tome, nekako svi u sebi to i dalje očekujemo! Naša sklonost precijenjenom optimizmu vezano za budućnost u kombinaciji s podcjenjivanjem resursa vremena i naše energije, u ovom slučaju dovodi da mnogi od nas očekuju zabavan, ugodan, opuštajući Božić, a da na kraju završe u onom kaotičnom i stresnom.
Očekivanja i njihovo neostvarivanje mogu uzrokovati veliki stres i to čak već samo na osobnoj razini. Tu na scenu posebno dolaze društvene mreže koju dodatno mogu povećati naša očekivanja savršenog Božića. Gledajući objave drugih ljudi o veličanim društvenim prilikama mogu izazvati osjećaj da nismo dovoljno dobri. Praćenje koliko su drugi izvrsni u svojim božićnim naporima može izazvati dodatni pritisak da se trebamo prilagoditi ili čak zadržati svoj status i svidjeti drugima u svojoj grupi ili zajednici, jer bi taj gubitak bio još jedan uzrok stresa.
Međutim, često zaboravljamo kako su postovi na društvenim mrežama maleni „promotivni“ isječak najboljih djelića života ljudi koji nama čitateljima daju dojam da je njihov život upravo savršen! Jer tko bi objavio sliku suza, ljutnje, neraspoloženja, svađe ili depresije, zar ne?
Dakle, povrh svih ranije navedenih opterećenja kako bi se „savršen Božić dogodio“, imamo potrebu informirati sve na društvenim mrežama o svojim ludorijama, savršenim trenucima i sjajnim detaljima – naravno sve kao bez nekog pritiska i totalne opuštenosti u tim danima 😉
Božić je obiteljsko vrijeme i za one koji nažalost nemaju tu sreću biti dio jedne, ono može biti vrijeme kada takve osobe prolaze kroz teško emocionalno razdoblje iskušavajući osjećaj samoće, napuštenosti, praznine, depresije. Međutim, i za one koji imaju tu sreću, obitelj može biti uzrok stresa. Jedan od tipičnih primjera jesu kulturološke i/ili političke razlike u stavovima koje rezultiraju napetom atmosferom ili bijesnim svađama za blagdanskim stolom.
Također, uzrok stresa može biti i puna kuća ljudi zbog čega nastane relativni nedostatak privatnosti kao i gubitak kontrole, jer svi žele nešto reći pa jedni drugima upadaju u riječ i unose se u lice. Iako s dobrim namjerama, ta gužva u našem osobnom prostoru i percipirani gubitak kontrole može biti jedan od snažnih stresora.
A onda tu je još i aspekt vraćanja u sjećanja iz djetinjstva kada smo kao dijete „sjedili za stolom“ sa svojim roditeljima i braćom i sestrama, kada se čini kao da se naš mozak resetira na postavke koje su upravljale našim ponašanjima i razmišljanjem koji je bio tada. Međutim, sada smo odrasle osobe i uz sebe tu smo često i s vlastitim partnerom/partnericom i djecom što u nama može izazvati zbunjenost stvarne uloge u cjelokupnoj obitelji što može biti još jedan izvor stresa.
S obzirom na to koliko Božić može biti stresan, nije ni čudo što ljudi često jako brzo pribjegavaju jedenju veće količine hrane i pijenju alkohola. Ipak su blagdani, zar ne? Činjenica je kako visokokalorična hrana smanjuje osjećaj stresa jednako kao i alkohol. Ali samo kratkoročno! Naša tijela u pravilu pohranjuju više masti kada smo pod stresom, a konzumacija alkohola može brzo prijeći granicu iz "ugodnog" u "neugodno" stanje ostavljajući nas napuhnutima, mamurnima, jadnima i sveukupno lošijeg stanja nego kad smo počeli.
Koliko samo potencijalnog stresa smo naveli? No to ne znači da Božić mora biti teško i stresno vrijeme. Mi vjerujemo da je božićno blagostanje moguće i u njemu se može uživati! To vrijeme može biti divno i pružati nam sve dobre stvari koje očekujemo pa čak i više od toga. Važno je prepoznati da sve ovo što smo gore nabrojali se ne događa automatski i nije zadano – s puno toga mi možemo upravljati. Ako to ne ignoriramo i uložimo više svjesnosti, truda i vremena u aktivnosti koje preveniraju i smanjuju taj stres, onda će rezultat biti (gotovo) savršen Božić 🙂
Kako to osigurati, kako smanjiti stres i što činiti, u nastavku donosimo 7 uspješnih strategija i aktivnosti za ovo doba godine.
Planiranje unaprijed jedan je od načina kako si možemo pomoći stvoriti osjećaj imanja kontrole. U rasporedu planiraj jedan po jedan zadatak, nemoj natrpati više zadataka u isto vrijeme. Za kupnju darova napravi popis i odredi vrijeme za odlazak u kupovinu, jer često mislimo kako ćemo to „usput“ i onda shvatimo da smo u stisci s vremenom. Za pripremu jela prikupi svoje recepte i zapiši sve sastojke koji su ti potrebni te rezerviraj vrijeme za odlazak u trgovinu.
Također, podijeli teret s drugima. Razmišljanje da smo poput „supermana“ i da sve možemo sami nije najbolja opcija. Delegiraj određene kućanske obaveze s ukućanima i obitelji, to će ti olakšati teret količine stavki na tvojoj to-do listi.
Bitno je postaviti zdrave granice kako bi zaštito/zaštitila svoje vrijeme, energiju, mentalno i fizičko zdravlje, financije i odnose. Sjeti se kako ne trebaš učiniti apsolutno sve stvari. Ponekad nekima reci „ne“. Primjerice, ako nisi oduševljen/oduševljena zbog nekog eventa ili ako te društveni događaju iscrpljuju umjesto hrane, odbaci suvišne obaveze. Ili slobodno pristojno odbij neku pozivnicu ako trebaš malo vremena za sebe.
Ako organiziraš okupljanja, razmisli da ona možda budu manja i intimnija. Okupi se s nekoliko najbližih prijatelja ili užom obitelji za blagdane, a veće zabave organiziraj radije u neko drugo doba godine kada ćeš i ti i tvoji gosti imati manje obaveza i nećete se trebati natjecati za svačije dragocjeno vrijeme.
Jako je važno u ovo kaotično vrijeme uravnotežiti svoje vrijeme sa ljudima i uskladiti sa s razgovorima koji nas čine sretnim.
Budi realna/realna. Nemoj preuzimati obveze za koje unaprijed znaš da ih teško možeš ugurati u svoj već natrpani raspored. Ako se mučiš dokučiti koliko bi neki zadatak mogao trajati, pokušaj ga rastaviti na manje dijelove.
Također, unatoč svim našim planovima obično niti jedan događaj ne teče besprijekorno, a to vrijedi i za blagdanske proslave. Umjesto da unaprijed gomilaš stres brinući što bi sve moglo poći po krivu, gledaj to kao priliku za vježbanje fleksibilnosti i otpornosti. Večera koja kasni 30 minuta, prolivena hrana po tvojoj novoj odjeći ili nagnuti bor ne mora ti pokvariti dan. Umjesto toga može stvoriti zabavne uspomene o kojima ćeš moći imati pozitivno prisjećanje u budućnosti.
Ako imaš djecu, pomozi njima da budu realna. Ne moraš ispuniti sva njihova očekivanja i dati im ono sve što imaju njihovi prijatelji. Pomozi im da naprave svoj popis želja i darova te se pobrini da razumiju što je moguće, prihvatljivo i dostupno. Podsjeti svoje dijete da je glavna svrha Božića biti zajedno, a ne popis darova na koje treba staviti kvačicu. Planiranje zabavnih aktivnosti koje potiču na okupljanje i zabavu mogu stvoriti radost.
Prije svega pobrini se da su svi tvoji uobičajeni troškovi poput stanarine uračunati. Zatim planiraj bilo koju drugu potrošnju tijekom praznika uključujući sve zabave koje možda organiziraš ili putuješ u posjet prijateljima, obitelji ili na godišnji odmor. Nakon toga izračunaj koliko možeš potrošiti na darove. To ti može pomoći da si osiguraš racionalnu potrošnju.
Pokušaj izbjegavati nepotrebna iskušenja. Često je nemoguće potpuno se kloniti trgovina i trgovačkih centara tijekom blagdanske sezone, ali ograničavanje vremena koje provodiš na tim mjestima također ti može pomoći da smanjiš potrošnju.
Imaj na umu ono što je važno - pretjerano trošenje može zasjeniti pravi božićni ugođaj. Odnosi s prijateljima i obitelji sada su puno važniji od bilo kakvih materijalnih stvari.
Smanji razinu stresa jednostavnim izlaskom i šetnjom na svježem zraku. Povećanje unosa kisika utječe na razinu serotonina koji se oslobađa u tijelu što nam pomaže da se opustimo i osjećamo sretnije. Općenito istraživanja pokazuju da tjelesna aktivnost reorganizira mozak na takav način da smanjuje njegovu reakciju na stres.
Redovita tjelovježba može ti pomoći u smanjenju napetosti te poboljšati i stabilizirati raspoloženje. Uz to vježbanje proizvodi endorfine - prirodne kemikalije protiv bolova koje se oslobađaju u mozgu, a koje poboljšavaju san i smanjuju stres.
Probava počinje u mozgu - gledanje i mirisanje hrane oslobađa ispravne enzime za pomoć probavi, a pravilno žvakanje hrane zatim omogućuje uživanje u okusima dok istovremeno smanjujemo opterećenje želučane kiseline. Drugim riječima, jedi i pij svjesno i polagano! To je važno, jer mi ne možemo učinkovito probaviti hranu kada smo u stanju stresa.
Naime, kada žurimo okolo, imamo obiteljske prepirke ili samo brzo ubacujemo i gutamo hranu naše tijelo jednostavno ne apsorbira toliko hranjivih tvari i naš um zaboravlja da smo uopće jeli. To rezultira prekomjernom konzumacijom praznih kalorija i nedostatkom hranjivih tvari te povećava žudnju za sve više i više hrane.
Iako okruženi ekstravagantnom hranom i alkoholnim pićima bitno je nastojati zadržati zdrave prehrambene navike tijekom praznika u cilju izbjegavanja debljanja i stresa. To ne znači da ne možemo uživati u blagdanskim delicijama, ali trebamo biti oprezni s količinom. Ako uočiš da si pretjerao/pretjerala, zadrži dugoročnu perspektivu. Jedan dan uživanja neće dovesti do značajnog povećanja tjelesne težine sve dok se sljedeći dan planiraš vratiti na pravi put odabirom zdrave hrane i vježbanja.
Dok kitiš drvce ili pečeš kolačiće zaboravi sve što ti je ostalo na popisu obaveza i zabavi se. Smij se, jer smijeh pomaže u borbi protiv stresa! On poboljšava raspoloženje, stimulira srce, pluća i mišiće, a također oslobađa endorfine. Smijeh također potiče cirkulaciju, pomaže opuštanju mišića i smanjuje fizičke simptome koji su povezani sa stresom.
Bez obzira na sve, briga o vlastitom fizičkom i mentalnom zdravlju i blagostanju ne mora biti gurnuta u stranu niti biti teška u ovo doba godine. Ovih nekoliko narednih savjeta pomoći će ti da u Novu godinu uđeš sretniji/sretnija.
Božić je vrijeme provođenja kvalitetnog vremena s obiteljima i prijateljima i iako je u ovom današnjem digitalnom svijetu vrlo je teško biti istinski prisutan, Božić je sjajno vrijeme za vježbanje ove vještine. Ograniči vrijeme koje provodiš za ekranima gledajući beskonačne filmove ili surfajući Facebookom. Imaj na umu da samo držanje mobitela na stolu (čak i ako je licem prema dolje) dokazano smanjuje društveno povjerenje i angažman.
Odspoji se kako bi se ponovno povezao/povezala s ljudima koji su ti stvarno važni u životu. Ostani prisutan/prisutna, a to znači ne trči na iduću stvar – uspori i uživaj upravo sada.
Mnogi se osjećaju krivima kada se trebaju odmoriti, jer živimo u društvu koje nam stalno govori da smo vrijedni samo ako cijelo vrijeme radimo tj. ako smo zauzeti na bilo koji način. Međutim ovo štetno razmišljanje, osobito tijekom kaotične blagdanske sezone, može nas koštati zdravlja.
Ako smatraš da ne možeš odvojiti sat-dva vremena odmora, pokušaj barem provesti 10 minuta vremena ugađajući sebi ili jednostavno uživajući u bivanju, a ne u činjenju. Ili barem zatvori oči na trenutak kako bi resetirao/resetirala svoj um i tijelo. Ti trenuci daju našem mozgu predah i dopuštaju mu da se oporavi.
U konačnici nitko ne želi živčanog kolegu, super-mamu pod stresom ili bijesnog tatu koji mahnito pokušava sastaviti nove igračke bez uputa. To stvarno nije dobro za naše božićno blagostanje!
Diplomant Shawn Anchor koji je proučavao sreću na Sveučilištu Harvard više od 12 godina je otkrio da pisanje 3 stvari na kojima smo zahvalni svaki dan tijekom 21 dan povećava razinu sreće, smanjuje stres i jača imunološki sustav!
Stoga svaki dan zapiši tri različite stvari na kojima si zahvalan/zahvalna. To može biti jednostavno kao: „zahvalan/zahvalna sam što mi je partner jutros skuhao šalicu čaja". Budi dosljedan/dosljedna 21 dan i otkrij osjećaj sreće.
Provedene su tisuće studija o prednosti dodira s prirodom, od smanjenja depresije i tjeskobe do snižavanja krvnog tlaka. Ne trebaju ti nužno planine ili šume da bi iskoristio/iskoristila blagodati prirode. Pronađi parkove, zelene površine ili čak svoj vrt, toplo se obuci i potakni vježbanje ili igru s djecom na otvorenom.
Otiđi u dužu šetnju s obitelji, prijateljem, svojim psom ili jednostavno sam/sama. Upij ljepotu prirode i primijeti koliko se osjećaš smirenije.
Ovdje nije riječ o poklonima niti novcu. Najvrjednija stvar koju netko može dati je svoje vrijeme. Učiniti nešto za prijatelja, pomoći strancu, volontirati, napraviti „hand-made“ poklon ili jednostavno odvojiti vrijeme i iskreno se zahvali nekome, ojačati će odnose i stvoriti iskustva kojima se materijalni darovi ne mogu mjeriti. Sreća je izbor i to je najbolji dar koji možemo dati drugima, jer je zarazan.
Blagdansko vrijeme je posvećeno davanju, a to uključuje i davanje sebi onoga što ti je potrebno za smanjenje stresa kako bi u potpunosti mogao/mogla cijeniti i pronaći puni smisao u ovo vrijeme. Prije svega osiguraj si dovoljno sna i uključi male rituale brige o sebi o sebi u ovom periodu. U našoj FitMindset aplikaciji možeš pronaći meditacije za razne potrebe, od otpuštanja trenutnog stresa, opuštanja, podizanja energije, kreiranja svog dana do boljeg sna koje te svakodnevno mogu voditi do boljeg osjećaja i božićnog blagostanja.
Želimo ti prekrasnu zimu i Božić uz ove sjajne izbore za svoj wellbeing i pozitivne promjene koje će ti pomoći doživjeti ovo najljepše doba godine ✦✦✦
Budi fit za život uz FitMindset novosti
Primaj praktične savjete i posebne pogodnosti za svoj wellbeing:
